Top prodavci

Proizvođači

Novi proizvodi

Specijalna ponuda

Komentari kupaca

Customer: Helena E.

From: Sweden

Comment:
Hi again.
Thank you so much for all the help and understanding regarding my first order that was sent back wirhout any warning.
I have picket up the package today and i am very glad that all of the seeds were in it.
Looking forward to spring and next summer.

Best regards
Helena

Zadnje Porudzbine

  •  
    Felicienne C., houlme
  •  
    Sebastian M., Kungälv
  •  
    Paola D., Almeria
  •  
    Anne T., Hürth
  •  
    Raphael C., SAINT PRIVAT
  •  
    Steve D., Fort St. John
  •  
    Mary K., Tucson
  •  
    Nadica M., Donji Vidovec
  •  
    Sonia F., Douarnenez
  •  
    Marcus W., Dresden
  •  
    Lionel L., SOUFFELWEYERSHEIM
  •  
    Benoit R., Saint-jerome
  •  
    Ines S., Lisboa
  •  
    Danny M., Valencia
  •  
    Pedro R., Santiago de Compostela

Pregledani proizvodi

Nema podloge za ovaj modul printlabelmarker

Dostupno samo putem interneta!

Slatki Badem Seme (Prunus amygdalus)

New product

Slatki Badem Seme (Prunus amygdalus)

Cena je za pakovanje od 3 semena.

Badem (lat. Prunus dulcis), ili slatki badem, je drvo iz familije ruža (Rosaceae), čiji se plod i seme koriste u ishrani ljudi kao voće. U narodu se koristi i naziv bajam za sam plod drveta. Naziv badem u botaničkoj literaturi se koristi za nekoliko srodnih vrsta roda Prunus i podroda Amygdalus. Sem slatkog, postoji i gorki badem, čije seme

Detaljnije

356 Stavke

Nema nagradnih poena za ovaj proizvod.


€ 3.75

Specifikacija

Organsko Seme :Da
SortaDa
Rucno birano semeDa
JestivoDa
Visegodisnja:Da
Otporan na hladnoću i mraz:-40° C
Lekovita biljkaDa

Više informacija

Slatki Badem Seme (Prunus amygdalus)

Cena je za pakovanje od 3 semena.

Badem (lat. Prunus dulcis), ili slatki badem, je drvo iz familije ruža (Rosaceae), čiji se plod i seme koriste u ishrani ljudi kao voće. U narodu se koristi i naziv bajam za sam plod drveta.

 

Naziv badem u botaničkoj literaturi se koristi za nekoliko srodnih vrsta roda Prunus i podroda Amygdalus. Sem slatkog, postoji i gorki badem, čije seme ima veću količinu cijanida i može se smatrati otrovnim ako se konzumira u većim količinama. Zanimljiva vrsta je i Prunus tenella ili stepski badem, koji raste u Deliblatskoj peščari.

 

Poznati slatkiši od badema su marcipan i nugat.

 

Važniji sastojci u plodu: bjelančevine (16 g), fruktoza, nezasićene masnoće (51 g, od toga 41 g oleinske, tj. omega – 9, a 10 g linolne masne kiseline, tj. omega – 6), kalij, kalcij, fosfor, cink, željezo, vitamini E, B1, B2[1]

Svjetska proizvodnja 2002. iznosi 1,85 milijuna tona (procjena FAO). Najveći proizvođači su Sjedinjene Američke Države, Grčka, Iran, Italija i Maroko. Proizvodnja u SAD je koncentrirana u Kaliforniji.

 

Iako se uvriježilo mišljenje da spada u grupu orašastih plodova, badem (lat. Prunus amygdalus) je zapravo član skupine koštuničavog voća.

U tom je smislu blizak srodnik šljive, višnje, marelice i breskve.

Badem je oduvijek bio vrlo cijenjen zbog svojih velikih blagodati po zdravlje te se njegov uzgoj proširio i po Sredozemlju.

U 18. stoljeću španjolski misionari su ga donijeli u Kaliforniju, koja je u međuvremenu postala jedan od najvećih proizvođača badema u svijetu.

Postoje dvije vrste badema: slatki badem (Prunus amygdalus dulcis) – to je badem koji skoro svakodnevno konzumiramo -  i gorki badem (Prunus amygdalus amara).

Gorki badem izgledom je nešto širi i kraći od slatkog, ali je gorak i stoga nije jestiv. Međutim gorki badem je odličan izvor vitamina B17.

 

Bademi su korisna i zdrava namirnica, koja sadrži veliki dio dnevno preporučene količine vitamina, minerala, vlakana i aminokiselina.

 

Sto grama badema sadrži 22 g ugljikohidrata od čega 12 g dijetalnih vlakana, što je 49% potrebnih vlakana dnevno.

 

Dijetalna vlakna nedostaju većini ljudi koji se hrane klasičnom zapadnjačkom prehranom.

 

Iznimno su važna za redovitu probavu te služe kao hrana dobrim bakterijama - probioticima - u našem probavnom sustavu.

 

U 100 grama badema nalazimo 21 gram bjelančevina, što je 42% od dnevne preporučene količine za odraslu osobu.

 

Bademi su bogati zdravim mastima pa tako 100 grama badema sadrži 49 grama masti, od kojih su 31 gram mononezasićene masne kiseline, a 12 grama polinezasićene masne kiseline.

 

Bademi su sjajan izvor minerala i vitamina. U 100 grama badema nalazimo...

 

140% preporučene dnevne količine mangana

75% magnezija

60% bakra

50% fosfora

130% vitamina E

51% riboflavina (B2)

 

Prevencija srčanog udara

Bademi su bogati mononezasićenim masnim kiselinama. To je tip kiselina koje nalazimo i u maslinovom ulju i koje su važne u prevenciji srčanog udara.

 

Više je studija utvrdilo da svakodnevna konzumacija badema dovodi do smanjenja rizika od srčanog udara između 30 i 45%.

Prema tim istraživanjima, izbacite li dio nezdravih, zasićenih masnoća iz mesa i mlijeka i zamijenite ih odgovarajućim količinama korisnih masnoća iz badema, rizik od srčanog udara smanjuje se za 45 posto.

 

Za ovo možda nisu zaslužne samo mononezasićene masne kiseline, već njihova kombinacija s vitaminom E te mineralima kojima je badem bogat.

 

Također, dokazano je da navedena kombinacija masnih kiselina, vitamina i minerala u bademima pomaže u smanjenju loših LDL masnoća za 8 do 12%.

 

Kontrola šećera u krvi

Nekoliko je istraživanja napravljeno s ciljem da se utvrdi utjecaj badema na razinu šećera u krvi.

Kao što je poznato, prehrana koja se temelji na namirnicama s visokim glikemijskim indeksom, poput šećera i bijelog brašna, snažno podiže količinu šećera u krvi.

Neprekidno hranjenje takvim tipom namirnica jedan je od uzroka dijabetesa i pretilosti.

 

Istraživanja su pokazala da konzumacija 60 do 90 grama badema dnevno smanjuje glikemijski indeks drugih namirnica i razinu šećera u krvi.

Drugim riječima, badem korigira naglo povećanje šećera u krvi i negativne posljedice po organizam koje ono donosi.

 

Antioksidansi u bademu

Današnji nezdrav način života stvara u organizmu slobodne radikale.

Oni su u zadnje vrijeme prepoznati kao uzročnik sve više bolesti pa i onih najtežih – malignih. Da biste smanjili količinu slobodnih radikala i štetu koju oni nanose, potrebni su vam antioksidansi.

Vitamin E je jedan od antioksidansa koji će vam u tome pomoći, a badem sadrži velike količine tog vitamina.

 

Sto grama badema donosi čak 131% dnevno potrebnog vitamina E.

Kožica badema sadrži 20 flavonoida, koji sinergijski djeluju s vitaminom E i udvostručuju ukupno antioksidativno djelovanje badema.

To je još jedan od razloga zašto valja koristiti hranu umjesto pojedinačnih dodataka prehrani.

 

Ljekovito djelovanje badema:

štiti od moždanog i srčanog udara

alkalizira organizam

regulira razinu šećera u krvi

pomaže kod žgaravice

poboljšava rad živčanog sustava

smanjuje razinu lošeg kolesterola

poboljšava moždane funkcije

štiti od slobodnih radikala

potpomaže mršavljenju

sprječava nastanak žučnih kamenaca

odličan izvor proteina, zdravih masti, vitamina i minerala

 

Prirodni uslovi za gajenje badema

 

Badem je voćka suvih krečnih zemljišta, a uspeva i na kamenitim zemljištima, ali to ne znači da ga ne treba gajiti na plodnijem, dubokom i rasresitom zemljištu. Na takvom zemljištu se brže razvija i postiže se znatno veći prinosi. Može da uspeva i na slabo zaslanjenom zemljištu. Topli položaji često izazivaju rano cvetanje.

 

Zbog opasnosti da cvetovi budu rano oštećeni mrazom odnosno slanom, takvi položaji neodgovaraju gajenju badema. Kao biljka toplih krajeva, zahteva dobru osvetljenost. U zasenjenim zasadima se slabo razvija. U nedostatku svetlosti unutrašnje grane ogole, grane donose rod na vršnim delovima odnosno na periferiji krune, a time se smanjuje prinos.Usled nedostatka svetlosti opadaju i cvetovi i zametnuti plodovi.

 

Badem je voćka koja dobro podnosi visoke temperature. Po tome on čini prelaz između kontinetalnih i suptropskih voćaka. Podnosi i vrlo niske temperature -30 do -38 C. Otpornost prema niskim temperaturama zavisi od osobenosti sorte, bujnosti, zdrastvenog stanja. Cvet može da izdrži temperaturu do -3 S. mladi plodovi od- 0,5 do -1,8 S. Badem ja samobesplodna voćka, pa u zasadu treba da bude više sorti.

 

Razmnožava se semenom i kalemljenjem. Jedino proizvodnja sadnica badema kalemljenjem obezbeđuje potpuno prenošenje svih sortnih karakteristika na potomstvo. Kao podloge za badem mogu se koristiti: sejanci slatkog i gorkog badema, sejanci šljive, sejanci breskve, sejanci kajsije. Koja će se podloga upotrebiti zavisi, uglavnom od osobine zemljišta.

 

  • Summary
  • Brand:
    Product: Slatki Badem Seme (Prunus amygdalus)
    Description: Slatki Badem Seme (Prunus amygdalus) Cena je za pakovanje od 3 semena. Badem (lat. Prunus dulcis), ili slatki badem, je drvo iz familije ruža (Rosaceae), čiji se plod i seme koriste u ishrani ljudi kao voće. U narodu se koristi i naziv bajam za sam plod drveta. Naziv badem u botaničkoj literaturi se koristi za nekoliko srodnih vrsta roda Prunus i podroda Amygdalus. Sem slatkog, postoji i gorki badem, čije seme
    Category: Home
    Price at : 3.75 EUR
    Availability: (356 items)
    Product rating for Slatki Badem Seme (Prunus amygdalus): 5 / 5 (1 total votes, 1 total reviews)
    Visit our Google+ profile